Lejla Čopelj

Lejla Čopelj

Predsjednica Sindikata samostalnih službenika i uposlenika na nivou BiH

DIGITALIZACIJA BH DRUŠTVA IZ PERSPEKTIVE JAVNE UPRAVE

U posljednjih dvadesetak godina termin informaciono društvo je postao uobičajen kada se govori o sveprisutnosti i rastućim mogućnostima elektronskih informaciono komunikacionih tehnologija (IKT). Zahvaljujući IKT-u svedena su na minimalnu mjeru, ili posve eliminirana neka fizička ograničenja, budući da ove tehnologije u prijenosu informacija ne poznaju granice.

Istovremeno sa ovim procesom spoznaje važnosti, raste i razvojni proces ovih tehnologija u društvu, što paralelno utIče i na kvalitet odluka, te politiku vezanu uz razvoj i korištenje ovih tehnologija. Kontekst i način upotrebe IKT-a određuje i njihove učinke. Stoga se dinamika i smjer njihovog razvoja definira na nivou smjernica, politika i strategija pojedinih zemalja, uzimajući u obzir kontekst EU i međunarodnih smjernica. IKT je temeljna tehnologija informacijskog društva, kao i društva znanja, koje sistemski promovira i postupno gradi Europska unija i ostali svijet, s krajnjim ciljem jačanja njegove uloge u svakodnevnom životu te danas ima vodeću ulogu u transformaciji načina života građana, a time i društva u cjelini. Pri tome, IKT kao opći pojam obuhvata različite vrste informacijskih i komunikacijskih tehnologija koje omogućavaju stvaranje, pohranu, obradu i razmjenu informacija.

Bosanskohercegovačko društvo prolazeći kroz duboke promjene, potaknuto  civilizacijskim razvojem i rastućom važnosti Interneta i digitalnih  tehnologija u društvenim interakcijama stvara situaciju u kojoj država i javna uprava moraju držati korak s građanima  i iskoristiti prilike koje pruža digitalizacija, kako bi mogla što kvalitetnije obavljati svoje zadatke.

Savremeno okruženje sveprisutnih pametnih uređaja, socijalnih mreža, dostupnosti e-informacija, odnosno kombinacija tehnoloških mogućnosti i novih socijalno-medijskih prilika, pruža osnovu za nove poslovne modele u digitaliziranoj javnoj upravi. S ciljem pozicioniranja građanina i poduzetnika u središte zbivanja, javna uprava treba graditi nove savremenije poslovne modele, uz prilagođavanje regulatornog okvira, koji će eliminirati procesnu, podatkovnu i informacijsku ograničenost, te promovisati tzv. „e-usluge“, po principu jedinstvene kontaktne ali i servisne tačke javne uprave u odnosima  uprava-građanin i uprava-privreda, uz maksimalnu zaštitu ličnih podataka i informacijsku sigurnost. Navedeno traži otvoreni pogled na strukturne reforme javne uprave, koja je neizostavni dio njene digitalizacije i istovremeno poticaj za digitalni rast.

Javna uprava treba biti na usluzi građanima, poslovnim i znanstvenim subjektima kroz korištenje savremenih IKT tehnologija i inovativnih rješenja te kao temelj transformacije bosanskohercegovačkog  društva zasnovanog na znanju.

Za zemlju, kao što je Bosna i Hercegovina, da bi se povećala konkurentnost društva, potrebno je veći naglasak dati razvoju inkluzivnog društva u čijem se centru nalazi građanin, ekonomija zasnovana na znanju, kao i efikasna javna uprava. Participacija građana u društvu zasnovanom na znanju podrazumijeva pristup Internetu i usluge zasnovane na IKT-u. Državna uprava ima zadatak da pomogne u stvaranju preduvjeta za veću participaciju građana putem IKT-a, što će poboljšati i povećati efikasnost i efektivnost poslovanja svih organa uprave i olakšati pristup istim. Takođe, to će doprinijeti poboljšanju socijalnog blagostanja i kvaliteta života, olakšavajući komunikaciju i povezivanje, što će sve ukupno utjecati na efikasnost i produktivnost u svim sferama društvenog života.

U procesu digitalizacije BH društva a samim tim i javne uprave neophodna je priprema pravnog, organizacijskog i tehničkog okruženja kao podloge za razvoj inovativnih e-usluga moderne javne uprave po „smart government“ načelima koje obuhvaćaju pružanje cjelovitih usluga, informatizaciju poslovnih i upravnih procesa te otvaranje informacija javne uprave  putem različitih kanala dostupnih u svako vrijeme, bilo gdje i putem bilo kojeg uređaja u svrhu poboljšanja života njenih građana, te podizanje konkurentnosti privrede, podrškom razvoju digitalne ekonomije s ciljem uključivanja u jedinstveno digitalno tržište Europske unije, što je svakako jedan od prioriteta Bosne i Hercegovine.

 

Lejla Čopelj