Sinopsisi Budućih Konferencija

DIGITALIZACIJA SEKTORA AGRO INDUSTRIJE I PROIZVODNJE HRANE
Datum i lokacija: 02. septembar, Bijeljina

Digitalizacija sektora agro industrije se ubrzano razvija kroz automatizaciju sistema upravljanja, ciljanu primjenu terenskih robota, senzore za analizu zemljišta, autonomnu vožnju i proizvodnju hrane, što jača konkurentnost poljoprivrede i stočarstva, uz doprinos razvoja ruralnih područja. Pitanje poljoprivrednika i agro društva uopšteno jeste da li je povećanje usvajanja digitalnih tehnologija u poljoprivredi prokletstvo ili blagoslov. Jedno je sigurno: ekonomski potencijal je ogroman – i ne isključuje eko-koristi. Digitalizacija jasno stvara uslove za uspješno poboljšanje agro industrije.

Poljoprivreda u Bosni i Hercegovini je potrebna da se prilagodi europskoj poljoprivrednoj politici, u skladu sa procesom integracije BiH u Europsku uniju. Primjena vrlo zahtjevnih agro standarda biće veliki izazov za proizvođače, trgovce, institucije, akademsku zajednicu, javnost i sve one koji su uključeni u ovaj proces.

Napredna upotreba digitalnih tehnologija u poljoprivredi ima potencijal da zadovolji rastuću globalnu potražnju za hranom, istovremeno osiguravajući održivost primarne proizvodnje. Povećana upotreba digitalnih tehnologija, uz pomoć pametnih sistema, otvara mnoga nova tržišta. Za zahtjevnije krajnje potrošače, poljoprivrednici mogu stvoriti vlastiti proizvodni lanac za svoje proizvode. Ovi sistemi dokumentuju sve od uzgoja usijeva, polja, mlinova i pogona za preradu na način koji kupci mogu razumjeti i pratiti, utičući direktno na ukupnu konkurentnost i razvojni potencijal sektora privrede.

DIGITALIZACIJA ZAŠTITE OKOLIŠA I EKOLOGIJE
Lokacija i datum: 23. septembar, Bihać

Brz tempo promjena u eko sektoru je nezaustavljiv. Jedan od glavnih vektora ove promjene je razvoj novih tehnologija i novih načina na koje ljudi komuniciraju i rade zajedno. Smatramo da je rastuća percepcija da IKT može reducirati faktore uticaja okoliša, posebno kroz povećanje energetske efikasnosti, koja dolazi sa digitalizacijom ekosistema.

Da bi se uspjelo u ovom procesu, moramo odgovoriti na tri osnovna pitanja: kako motivisati društvo za održivost eOkoliša, kako poboljšati sve subjekte u procesu digitalizacije, sa paralelnim povećanjem održivosti okoline, te kako motivisati i porepoznati razlike u motivacijama i djelovanju u zavisnosti od pozicija subjekata u eko industriji. Potrebno je probuditi svijest bh društva da digitalni ekosistemi koriste zajedničke, skalabilne resurse za ostvarivanje izazovnih cilje
va i zajedničkih interesa. Pružanjem platformi za pristup zajedničkoj imovini – kao što su softver, podaci i računski resursi – ekosistemi pomažu organizacijama da isporuče proizvode i usluge visoke vrijednosti sa većom brzinom i efikasnošću. Pored toga, razvijaja se bolja i isplativija potrošnja energije, na osnovu čega se stvara potencijal energetske efikasnosti, inducirate IKT-om u različitim ekonomskim sektorima.

DIGITALIZACIJA SEKTORA SIGURNOSTI I BEZBJEDNOSTI
Datum i lokacija: 14. oktobar, Sarajevo

Značajnim povećanjem rizika, koji se odnose na sigurnost i bezbjednost građana, pridaje se važnosti ovog segmenta bh društva. U novoj eri digitalizacije, IKT je od suštinskoj značaja za poboljšanje efikasnijeg i djelotvornijeg djelovanja u kriznim situacijama. Agencije za javnu sigurnost mogu iskoristiti pametnu analitiku za identifikaciju i prikupljanje podataka relevantnih za državnu i nacionalnu sigurnost. One mogu kombinirati informacije iz više izvora kako bi stvorile potpunu sliku situacije s kojom se suočavaju. Naravno, neizostavne su prijetnje na sigurnost podataka, kao i na generalnu cyber sigurnost.

Javne agencije za sigurnost i bjezbjednost građana imaju velike benefite od digitalizacije ovog sektora, jer IKT, ne samo da poboljšava planiranje na daljinu, ona poboljšava i operacije koje se dešavaju na licu mjesta. Drugim riječima, pametni sistemi, nastali procesom digitalizacije, transformišu upravljanje kriznim situacijama i katastrofama, te način čuvanja i upravljanja podacima građana. Veoma bitan faktor Agencija za javnu sigurnost Bosne i Hercegovine jesu zakonska rješenja za upotrebu IKT-a u procesu sigurnosti i bezbjednosti građana, te sama transparentnost procesa koji su vezani za ovaj sektor, posebno u slučaju sa interoperabilnosti između različitih agencija i organizacija.

IKT sistemi transformisali bi krizu i upravljanje katastrofama – pomažući u određivanju lokacije povrijeđenih, koje su spasilačke ekipe već na licu mjesta, koja vrsta pomoći je potrebna i još mnogo toga. Prava tehnologija daje agencijama za javnu bezbjednost tačan pregled okolnosti, što im omogućava da efikasno upravljaju svojim operacijama i efikasno koordiniraju sa ljudskim i tehničkim resursima. Kao rezultat toga, pomoć stiže ranije, i tačno tamo gde je potrebna.

DIGITALIZACIJA TRANSPORTNOG SEKTORA, SAOBRAĆAJA I LOGISTIKE
Datum i lokacija: tba. oktobar, Sarajevo

Digitalizacija, nove tehnologije i veliki podaci imaju potencijal da promijene način organiziranja i upravljanja tokovima tereta i saobraćaja, stvaraju poslovne prilike i omogučavaju prilike za inovacije, nove usluge i poslovne modele. Digitalizacija omogućava saradnju između aktera i bolju vidljivost u lancu snabdijevanja, kao i upravljanje u realnom vremenu, prometom i tokovima tereta. Ona pojednostavljuje i smanjuje administrativna opterećenja, i omogućava bolje korištenje infrastrukture i resursa, čime se povećava efikasnost i smanjuju troškovi.

Da bi se iskoristile te prednosti, transport bi trebao postati digitalan po defaultu. Elektronski podaci bi se trebali neprestano kretati kroz logističke lance, uključujući razmjenu podataka s javnim vlastima i između poslovnih subjekata. Podaci trebaju biti korišteni za generiranje dodatne vrijednosti za poslovanje. Upravljanje transportnim procesima u pokretu u Bosni i Hercegovini, postaje svakodnevna potreba, dok se logistika bez IKT rješenja više ne može zamisliti. Naravno, da bi svi procesi bili efikasni, mora postojati infrastruktura koja će ih podržati i koja će omogućiti upravljanje u realnom vremenu. Ta infrastruktura biti će potrebna za digitalizaciju poslovanja u firmama, voznim parkovima i u saobraćajnoj infrastrukturi.

DIGITALIZACIJA SEKTORA MALE I SREDNJE PRIVREDE
Datum i lokacija: 26. novembar, Sarajevo

Sve kompanije, bez obzira na veličinu ili sektor, pogođene su digitalalnim reinžinjeringom- Srednja i mala privreda je veoma često glavnim pokretač ekonomskog razvoja. Poslovanje preduzeća uzročno-posljedično djeluje na tržište i konkurenciju. IKT u dom domenu ima veliki značaj, jer može pomoći SME sektoru prilikom kreiranja novih poslovnih prilika i u borbi sa pritiscima koju stvara konkurencija. Uvođenjem digitalne transformacije u poslovanje, pruža se mogućnost u ekonomski, efikasnijem i isplativijem poslovanju, koji je rezultat smanjenja troškova kroz poboljšanje internih procesa, poboljšanju kvalitete proizvoda i usluga, bržu komunikaciju prema klijentima, te bolju promociju i distribuciju proizvoda kroz online prisustvo i komunikacije kanale.

Digitalizacija sektora male i srednje privrede ima tendenciju i potencijal da poboljša core biznis u svakom poslovnom koraku, kroz adekvatno upravljanje resursima i potencijalima. Kako se svijet kreće prema 4.0 industriji, Bosna i Hercegovina će također morati krenuti s njom, ako želi uspjeti u stvaranju produktivnijeg i ekonomičnijeg poslovnog okruženja. To će značiti da moramo usvojiti i prilagoditi nove tehnologije u našem proizvodnom lancu kroz naše lance snabdijevanja. Digitalizacija mora biti prioritet upravljanja na dva nivoa: s jedne strane, kompanije moraju uskladiti ono što nude kako bi odražavale Industriju 4.0 i dodale digitalna rješenja i usluge u svoj portfolio. S druge strane, one moraju proći transformaciju i prilagoditi svoje interne procese zahtjevima digitalizacije.

CIF/KIF
Datum i lokacija: 09. decembar, Sarajevo

Razvoj digitalnog doba sa sobom nosi velike ekonomske i tržišne promjene u svim poslovnim sferama bosanskohercegovačkog društva. Na rad Komora, kao samostalnih, nevladinih, nepolitičkih i neprofitnih javno-pravnih asocijacija privrednih subjekata i privrednih asocijacija (članova) sa teritorije Bosne i Hercegovine, sa funkcijama usmjerenim na razvoj i unapređenje ekonomskih odnosa bosanskohercegovačog tržišta, digitalna transformacija ima veliki uticaj.

Potrebno je upoznati javnost sa radom komora, ali i informisati ih o mogućim benefitima koje IKT industrija nosi. Ti benefiti predstavljaju cjelokupnu transformaciju tradicionalnog poslovnog modela Komora, kroz eksploataciju novog rada tehnologija, podataka i konekcija između ljudi, poslova i stvari. Pored toga, digitalnom transformacijom potrebno je uspostaviti novu digitalnu strategiju i menadžment unutar svake Komore pojedinačno, te digitalizaciju usluga koju Komore pružaju.

DIGITALIZACIJA BOSANSKOHERCEGOVAČKOG DRUŠTVA
Datum i lokacija: 20.-22. januar, 2020, Sarajevo

Početkom naredne, 2020. godine, biti će organizovana Opća konferencija, pod nazivom “Digitalizacija bosanskohercegovačkog društva”, kao presjek stanja, uz pomoć kojeg ćemo predstaviti gdje se BiH, u segmentu digitalizacije, nalazi danas, u odnosu na proteklu konferenciju (mart 2019.), u kojoj su se dali zaključci i smjernice kojima bi svi poslovni nivoi i nivoi vlasti trebali poslovati, kako bi ih postigli. Konferencija će biti sačinjena od prezentiranja 12+4 teme, koje bi trebale predstaviti ono što je prioritet za društvo i njegovu digitalizaciju.

Rad konferencije će biti podijeljen u panele (digitalizacija transportnog i logističkog sektora, e-zdravstvo, e-uprava, e-obrazovanje, e-biznis, mediji i informaciono društvo, informaciono-komunikacijske tehnologije i infrastruktura, e-pravosuđe, e-inansije, cirkularna ekonomija i industrija, informacionokomunikacijske tehnologije i energetska učinkovitost, Cyber sigurnost ie-građanin, interoperabilnost, digitalizacija kulturno-istorijskog nasljeđa, informacionokomunikacijske tehnologije i sigurnost, tehnološke usluge informacionog društva, e-finansije, e-preduzeća, mobilnost radne snage, potrošačka dobra), koje će moderirati i u kojim će učestvovati predstavnici akademske zajednice, biznis sektora, javnog sektora, članovi asocijacija i udruženja, a koji će dati svoj doprinos u razmjeni iskustava, i stvaranja preduvjeta za nastavak realizacije ideje o digitalizaciji društva u cjelini.